HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST I JEZIK - NAJSTARIJI PISANI SPOMENICI

 

Hrvatska srednjovjekovna književnost traje od 9. tj. od početka pismenosti do kraja 15. st.
U 9 st. se javlja prva pismenost na latinskom jeziku o kojem svjedoči Trpimirova povelja, a potom na glagoljici kao prvom službenom pismu Hrvata.
Glagoljicom započinje pismenost. Ishodišta hrv. kulturnog života:
1. Rimsko - latinska tradicija (najprije antička, a zatim kršćansko -katolička)
2. Ćirilmetodska ( utemeljena na domaćoj narodnoj baštini i stvorena u glagoljaštvu)
Razdoblja hrv. srednjovjekovne pismenosti i književnosti:
1. Od početka ćirilmetodske misije (9.st.) do kraja 12. st.
2. Od 13. do kraja 15. st.
Vrlo veliku važnost za hrvatsku kulturu i književni rad imali su svećenici —» glagoljaši, naime oni su bili pisci, ali i prepisivači i prevoditelji. Prva namjena glagoljice bila je u svrhu pokrštavanja.
Ćiril - tvorac glagoljice (prvo slavensko pismo), glagoljicom su se najprije služili svećenici -» glagoljaši. O nastanku glagoljice govori traktat "o pismenima" Crnorisca Hrabra.
Najjača uporišta glagoljaša su Hrvatsko primorje, otok Krk, Istra.
Glagoljica je u početku bila okrugla potom uglata. Imala je 38 znakova, po uzoru na grč. pismo.

 

HRVATSKI JEZIK DO KRAJA 15. st.

Trojezičnost: Latinski
Straoslavenski
Hrvatski
Tropismenost: Glagoljica, Bosančica (hrv. ćirilica) i Latinica.
Početkom svog života na današnjem hrv. tlu Hrvati nisu pisali svojim jezikom već latinskim i staroslavenskim.
Latinskim je bio jezik kulture koju su Hrvati zatekli po dolasku.
Najstariji spomenik hrv. imena na latinskom je jeziku Trpimirov natpis.
Hrvatska redakcija - krajem 11. i poč. 12. st. značila je prodor hrv. jezičnih svojstava (najprije čakavizma, pa štakavizma, a kasnije kajkavizma).
Hrv. Redakcija staroslavenskog jezika značila je raspadanje staroslavenskog jezika i formiranje narodnog jezika tj. prodor hrv. jezika.

NAJSTARIJI SPOMENICI:
- uz glagoljicu kao prvo pismo Hrvati su se služili latinicom i bosančicom. Što se tiče knj. djelatnosti u širokom smislu riječi možemo je podijeliti u nekoliko grupa. To su: knj. tekstovi, povijesni tekstovi, zakoni, statuti, listine, zapisi. Od rado čitanih djela tog vremena bili su apokrifi pobožnozabavni spisi, priče iz Starog i Novog zavjeta, životopisi svetaca. Bašćanska ploča (Jurandvor na otoku Krku - Baška) pisana je glagoljicom (uglata). To je darovnica kralja Zvonimira koji daruje zemljište za crkvu Sv. Lucije. Za to postoje svjedoci, te upitnost toga čina je nemoguća.
Sadrži podatke o graditeljima crkve. Spominje se ime hrvatsko – kraljevski naslov, županski i otok Krk kao dio Hrvtaske države.
Bosančica ili hrvatska ćirilica služi bosanskim franjevcima u širenju i održavanju kulture u Bosni (Poljički statut (1184.g.), Aleksandrida i Libro
od mnozijeh razloga).
Latinica - pismo već se učvrstila između 9. i 12. st.
Lucidar - moralno didaktički spisi. On predstavlja zbir znanja i spoznaja toga vremena. Preveo ga je s češkog jezika svećenik glagoljaš, a nastao je polovicom 14. st. Pisan je u dijalogu između učenika i učitelja.


Zapis Popa Martinca (iz 1493.g.) - biblijsko liturgijski tekstovi. Pisan glagoljicom. Govori o Krbavskoj bitci, ali i o postupku osvajača prema žrtvama, naime pisac govori da su osvajači palili, rušili, ubijali i odvodili u roblje. Zapisana su i imena hrvatskih velikaša koji su se borili na strani hrvatske vojske, među njima i plemići iz roda Frankopana. Ovaj zapis je dokaz o jednoj nacionalnoj tragediji.


Ljetopis Popa Dukljanina - povijesni spisi. Pisan je na lat. jeziku, a u 14.st. preveden na hrvatski jezik. Pisao ga je svećenik Dukljanin i to u 12.st., a nastavak je nastao u 14.st. U Ljetopisu govori o kralju Zvonimiru kao poštenom, mudrom i dobrom vladaru za vrijeme kojega je u Hrvatskoj vladalo blagostanje, mir, međusobno poštivanje, jedini strah bio je strah od Boga i božje kazne. Njegovo ime bilo je poznato i izvan granica, pa će mu Papa pisati. Začeteke demokracijskog zaključivanja vidimo u potrebi da se važne odluke donose na skupštini u kojem će sjediti poštovani predstavnici naroda.

Vinodolski zakonik - pravni spisi. Sastavljen 1288.g., pisan uglatom glagoljicom i stiliziranim hrv. narodnim jezikom. Pravni spis, najstariji oblik običajnog prava, sadrži kazne za razne prekršaje.
"Šibenska molitva" ili Gospina pohvala - molitva ili zahvalnica prva koja je napisana latinicom i na hrvatskom jeziku.
Krajem 15.st. hrvatska doživljava duhovni i kulturni procvat koji će biti povezan sa procvatom susjedne Italije, a to razdoblje koje slijedi nazivamo humanizmom i renesansom.

 

<Natrag