Projekt Dupin
O dobrom dupinu
Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Klasificiraju se kao: Mammalia (sisavci), Cetacea (kitovi), Odontoceti (kitovi zubani), Delphinidae (dupini), Tursiops truncatus (Montague 1894) dobri dupin.
Izgled
Dobri dupin ima izduženi hidro dinamični oblik tijela, a boja varira od tamno plave do smeđe-sive na leđima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu, koja može poprimiti i ružičastu nijansu tijekom ljeta kad je temperatura mora viša. Odrasli dobri dupini dugački su od 2 do 4 metra, a težina se može kretati između 100 i 500 kg. Odrasle jedinke populacije koja naseljava Jadran dosižu najveću dužinu od oko 3 metra.
Život i razmnožavanje
Mladi se kote većinom tijekom ljeta te ženka nakon dvanaest mjeseci trudnoće, koti jedno mladunče, koje doji godinu dana i duže, a mladunac ostaje s majkom i po nekoliko godina. Spolnu zrelost dobri dupini dostižu s desetak godina.
S obzirom da dupini dišu zrak, a na svijet dolaze u moru, mladunac se rađa na zadak jer bi se inače ugušio u vodi. Nakon poroda mladunče uz pomoć majke, a ponekad i drugih dupina koji pomažu ženki prilikom okota, izlazi na površinu da bi udahnulo zrak.
Dobri dupini u prirodi mogu doživjeti i preko 50 godina. Ipak, smatra se da je u prosjeku njihov životni vijek oko 30tak godina. Također, ženke u prosjeku žive nešto duže od mužjaka.
Ugroženost dupina
S obzirom na malu površinu i zatvorenost Jadranskog mora, te velik pritisak stanovništva, dupini u Jadranu suočeni su s više uzroka ugroženosti.
Zagađenje mora, koje dolazi s kopna u obliku različitih otrovnih tvari, procesom nakupljanja u organizmu u velikim količinama gomila se u tkivima dupina, te ima dugoročan učinak na populaciju (smanjenje reproduktivne sposobnost, smanjenja imuniteta i pojave bolesti)
Prekomjeran izlov morskih organizama koji im služe za hranu također predstavlja veliku prijetnju opstanku dobrih dupina u Jadranu.
Uznemiravanje, prvenstveno plovilima, koja fizički sprječavaju dupine u kretanju, te zagađenje bukom koju proizvode motori plovila onemogućavaju komunikaciju i snalaženje, naročito tijekom ljetnih mjeseci s obzirom na velik broj turista koji posjećuje obalu i predstavljaju još jedan uzrok ugroženosti.
Degradacija i cjepkanje staništa (povezana s kočarenjem, izgradnjom u priobalju), slučajni ulov u mreže i namjerno ubijanje, te plutajući otpad koji dupini povremeno progutaju i zbog toga ugibaju, daljnji su uzroci ugroženosti.
Zašto se dobri dupini uvijek smiju?
Ljudi često smatraju da su dupini uvijek dobre volje, sretni i dobro raspoloženi. Jedan od razloga tome su naravno visoki skokovi, no glavni razlog tome je izraz njihova lica koji daje dojam kao da se dobri dupini uvijek smiju. Međutim, istina je potpuno obrnuta – dobri dupini ne mogu promijeniti izgled svojih usta! Ona izgledaju potpuno jednako i kad su dupini sretni i kad su ljuti!
Svi dupini kao i cijela skupina kitova u Hrvatskoj zaštićeni su Zakonom o zaštiti prirode
Kazne su za ubijanje dobrog dupina 35.000,00 Kn, a običnog dupina i svih drugih kitova koji se pojave u Jadranu 40.000,00 Kn. Ono što zakon zabranjuje je namjerno hvatanje, držanje i ubijanje zaštićenih vrsta, te njihovo namjerno uznemiravanje.
Dodatno o dobrim dupinima: Jadranski projekt dupin
Posvojimo dupina – učinimo nešto za naše more
Pod ovim nazivom pokrećemo projekt čiji je cilj ukazivanje na nužnost očuvanja biljnih i životinjskih vrsta u našem Jadranu. U projektu će sudjelovati svi učenici škole na način da plastične boce i limenke odlažu u spremnike za pet ambalažu, a novac od prikupljenih boca tijekom veljače i ožujka, bit će namijenjen za posvajanje dupina.
Dupin se može posvojiti preko udruge Plavi svijet na način da se uplati iznos od 300,00 kn. Udruga Plavi svijet prikupljenim sredstvima brine o očuvanju dobrih dupina u lošinjsko- creskom akvatoriju. Sve informacije o udruzi mogu se pogledati na:
www.plavi-svijet.org/usvojite-dupina/
U sklopu projekta učenici drugih razreda tehničkog programa će kroz nastavu povijesti, geografije, vjeronauka i etike obrađivati sadržaje vezane uz:
- povijest Lošinja,
- geografske značajke sjevernojadranskih otoka,
- biljne i životinjske vrste na navedenom području,
- sakralne objekte na Lošinju
- bioetku kao novu znanstvenu disciplinu.
Kao rezultat ovog projekta nastat će izložba iz navedenih sadržaja , održat će se kviz za učenike 2.at, 2.bt i 2.ct, a bit će i prikazane najbolje prezentacije iz pojedinih područja . Najbolji učenički radovi bit će nagrađeni. Navedene aktivnosti prezentirat će se u travnju, uoči Dana planeta Zemlje. Projekt će biti zaključen zajedničkim izletom na otok Lošinj uz posjet Lošinjskom edukacijskom centru o moru.
Dokumenti o posvojenju
Naš se projekt polako privodi kraju!
Možete pogledati dokumente o posvojenju dobrog dupina Ivana.
Naš dupin Ivan
Projekt Posvojimo dupina – učinimo nešto za naše more, pokrenut u veljači 2011. polako se bliži velikom finalu.
U tom su projektu sudjelovali svi učenici škole na način da su plastične boce i limenke odlagali u spremnike za pet ambalažu. Prikupljeni novac (300,00 kn) uplaćen je udruzi Plavi svijet (www.plavi-svijet.org/usvojite-dupina/) te smo na taj način simbolično usvojili dupina.
Usvojiti je bilo moguće jednoga od četiri dupina. Njihova imena su: JOP, TAC, IVAN i SANTIAGO. Mi smo odabrali dupina Ivana. On je mladi dupin koji izvodi prekrasne skokove, a razlikuje se od ostalih po dijagonalnoj svijetloj liniji na leđnoj peraji.
Učenici 2.at, 2.bt i 2.ct su kroz nastavu povijesti, geografije, vjeronauka i etike obrađivali sadržaje vezane uz povijest Lošinja, sakralne objekte na Lošinju, geografske značajke sjevernojadranskih otoka, biljne i životinjske vrste na navedenom području, ekologiju i zaštitu okoliša. Njihov rad i trud prikazan je izložbom.
20. travnja 2011. (uoči Dana planeta Zemlje) slijedi provjera naučenog – kroz zanimljiv kviz.
Završni dio projekta realizirat će se 21. svibnja jednodnevnim izletom na Cres i Lošinj te posjetom Lošinjskom edukacijskom centru o moru.
KVIZ
Dana 20. travnja u sklopu projekta « Posvojimo dupina – učinimo nešto za naše more» održan je kviz iz područja koje su učenici obrađivali kroz povijest,geografiju, etiku i vjeronauk. Tema kviza je zaštita dupina, spomenička i sakralna baština, povijest i geografske značajke te flora i fauna cresko lošinjskog arhipelaga.
Sudjelovale su ekipe
Sudjelovale su ekipe:
2.at
- G. Grgurić
- A. Protulipac
- M. Matić
2.bt
- D. Benko
- R. Matanović
- R. Knezac
2.ct
- B. Erdeljac Cunja
- N. Injić
- A. Ćosić
U ulozi voditelja okušao se i izvrsno snašao, pred mnogobrojnom publikom, Josip Marković.
Pobijedila je ekipa 2.bt, drugo mjesto je osvojio 2.at, a treće mjesto 2.ct.
U igri slagalice za publiku , sliku dupina je prvi složio Damjan Milčić iz 1.at . Svi sudionici kviza bili su i nagrađeni.
U holu škole postavljena je izložba na tu temu, a pripremili su je učenici drugog razreda tehničkog programa, kao i mnogobrojne prezentacije. Bio je to naš skroman doprinos podizanju ekološke svijesti i obilježavanju Dana Planeta Zemlje.
Priprema i postavljanje izložbe (prof. Mataija V, prof.Veselić M. I Prof.Marčetić Pavlović B.)
Profesorice koje su pokrenule i osmislile projekt prof.Veselić M., Prof.Marčetić Pavlović B. , prof. Mataija V., prof. Oršolić K. I pedagoginja Jugović K.
Izlet Na Mali Lošinj
I za kraj projekta – izlet na Mali Lošinj! Izdvojili smo nekoliko slika za ovu cjelinu.
